Međutim, postoje brojni načini da uštedite. Neki podrazumijevaju investiciju u kupovinu energetski efikasnijih proizvoda, ali neki jednostavno podrazumijevaju promjene naših navika. Izdvojili smo za Vas neke od načina da zaštitite svoj kućni budžet, ali i okolinu. 

Statistike o potrošnji električne energije

Vaš račun za struju je najveći u toku zimskih i ljetnjih mjeseci. Ali da li ste znali na šta trošimo najviše električne energije, i koji uređaji su najveći ‘potrošači’?

• Preko 80% energije, domaćinstvo troši na zagrijavanju i hlađenju prostora, i proizvodnji potrošne tople vode (EPCG);
• Tokom zime, TA peć potroši oko 60% električne energije jednog domaćinstva uprkos racionalizaciji korišćenja (CEDIS);
• Grozd sijalica troši 50% više struje nego sijalice veće snage (EPCG);
• Godišnje, na osvjetljenje potrošimo 3% od ukupne potrošnje električne energije (EPCG);
• Za kuhinjski, protočni bojler, potrošnja struje zajedno sa mašinom za sudove iznos 6% od godišnje potrošnje (CEDIS);
• Potrošnja električne energije tokom 2020, zbog pandemije, pala je za 5% (Međunarodna agencija za energetiku);

Savjeti za uštedu energije i manji račun za struju

Iz statistika koje smo naveli je više nego jasno da brojni uređaji u domaćinstvu doprinose povećanoj potrošnji struje, pogotovo ako ih ne koristimo racionalno. U nastavku je 8 načina koji vam mogu pomoći u što boljoj racionalizaciji potrošnje. 

1. Toplotna izolacija.

Djeluje da je novac koji je potrebno izdvojiti za izolaciju kuće ili zgrade velika svota? Probajte da saberete račune koje svako mjeseca plaćate za snabdijevanje električnom energijom, i uporedite sa iznosom za ugradnju toplotne izolacije. Veoma je vjerovatno da ćete shvatiti da je ovaj novac zapravo investicija. Novac koji ste investirali za izolaciju kuće, isplatiće se za vrlo kratak period a trajno ćete riješiti problem potrošnje. 

Dodatno, kada govorimo o toploti i hladnoći, vodite računa da se vrata i prozori dobro zaptivaju, pogotovo u slučaju starije stolarije. Jedno od rješenja mogu biti izolacione trake ili slični materijali. 

2. Pravilno korišćenje klimatizacije. 

Pitate se kako da štedimo energiju ako je napolju hladno, a u našem stanu imamo samo klimu kako bismo se ugrijali? Jako je važno da znate kako podesiti temperaturu. Na primjer, ako je temperaturu prostora oko 16°C, a hoćete da je povećate na 20°C, nikako ne treba povećavati više od toga. Jer time što ćete podići temperaturu na 26°C ili više, samo ćete povećati potrošnju struje, ali ne i ugrijati prostor brže. 

Na isti način, temperaturu za hlađenje održavajte na 25-26°C. Sve ispod toga, u ljetnjem periodu trošiće više energije. Vodite računa da razlika spolja i unutra ne bi trebalo da prelazi 5°C. 

Na kraju, ako želite da povećate energetsku efikasnost, ulaganje u klime sa inverterom je najbolje ulaganje, jer ovi uređaji postižu do 40% uštede u pogledu potrošnje električne energije.

3. Podesite temperaturu na bojleru. 

Kako biste smanjili potrošnju energije prilikom korišćenja bojlera, podesite temperaturu između 50 i 55°C. Na ovaj način ćete efikasno ograničiti potrošnju. Pored toga, kada često u kuhinji koristite mašinu za sude i protočni bojler, potrošnja struje je za 6% veća na godišnjem nivou.

4. Podesite temperaturu na frižideru. 

Pored bojlera, važno je podesiti optimalnu temperaturu i na frižideru. Naime, frižider najbolje održava efikasnost ako je temperatura između 3 i 5°C. Korisno je i voditi računa da su zamrzivači i frižideri uvijek na hladnijem mjesu, ne blizu šporeta, i odmaknuti od zida. Ukoliko to nije slučaj, postoji mogučnost da dođe do pregrijavanja, i tada ovi uređaji troše mnogo veću količinu električne energije.

5. Perite odjeću na nižim temperaturama. 

Da li mašinu za veš palite i kada nije puna odjeće? U slučaju da se dešava da često palite mašinu za veš, iako je bubanj poluprazan, možda bi trebalo da razmislite o promjeni te navike. Jedno pranje punog bubnja odjeće troši mnogo manje električne energije nego što je to slučaj sa dva pranja do pola bubnja. 

Osim toga, bitno je voditi računa o temperaturi na kojoj perete Vašu odjeću. Hladnija voda je obično mnogo bolja za veš, ali i jeftinija opcija. Vaš račun za struju će sigurno izgledati mnogo bolje. Naravno, nemoguće je prati svu odjeću na nižim temperaturama, pa stoga peškire, odjeću za bebe, posteljinu i slično i dalje morate prati na temperaturi od 60°C. 

6. Vodite računa o rasvjeti. 

Ne smijemo zaboraviti na osvjetljenje. Prvi savjet je prilično jednostavan i ne iziskuje ni previše truda ni dodatno ulaganje. Prosto koristite što više dnevne svjetlosti, jer osim uštede u električnoj energiji, prirodno svijetlo je zdravije za vaše oči. Izbjegavajte da palite svjetla u sporednim prostorijama ukoliko za tim nema potrebe. 

Tako što ćete voditi računa da svjetla nijesu upaljena kada nije potrebno, već ste prešli dobar dio puta ka uštedi. Na kraju, probajte da zamijenite obične sa LED sijalicama, jer one troše 80% manje energije.

7. Isključite punjače i druge uređaje iz utičnice. 

Možda zbog ove stavke računi za struju neće biti značajno manji, ali potrošnja struje postoji, a nepotrebna je. Naravno, ukoliko isključite sve uređaje kada duži period ne boravite kod kuće, primijetićete i razliku na računima. 

8. Prilikom kupovine uređaja za domaćinstvo, vodite računa da nose oznaku “ENERGY STAR”. 

Evropska Unija je zakonski regulisala da svi novi električni uređaji moraju nositi oznaku energetskog razreda, koji predstavlja oznaku potrošnje električne energije. Na ovaj način, EU ukazuje na potrebu za štednjom energije. Razredi su od “A” do “G”, pri čemu je prvo oznaka najefikasnijih uređaja. 

“ENERGY STAR” je oznaka koju dobijaju samo najbolji uređaji, koji troše 10 puta manje struje od klasičnih uređaja. Ukoliko kupujete opremu za domaćinstvo, dobro bi bilo da razmislite o nekom od uređaja koji nose upravo ovu oznaku. Razlika u cijeni je nekad praktično neznatna, a ušteda značajna. 

Zaključak

Osim kroz smanjenje električne energije, postoji niz stvari kojima svaki pojedinac može povećati energetsku efikasnost domaćinstva i uticati na zaštitu životne sredine.  Potrebno je samo malo truda i promjena navika da biste na kvalitetan način postigli ovaj cilj, a vaš račun za struju biće osjetno manji. 

Nadamo se da će Vam ovi savjeti pomoći u tome, a ukoliko Vam je potrebna stručna pomoć kada su električne instalacije u pitanju, našu domarsku službu čini tim stručnih majstora koji su tu riješe Vaše izazove. Za više informacija, možete nas kontaktirati. 

The post 8 savjeta kako smanjiti račun za struju ove zime appeared first on Ulazi Podgorice.

U planu imaju ozelenjavanje 50 fasada u najgušće naseljenim ulicama Beča.

Svima koji se upuste u “zelenu avanturu” na raspolaganju stoje saksije zapremine 300 litara, pričvršćivači, supstrati i puzavice kojima može da se ozeleni osam kvadratnih metara, prenosi eKapija.

Uz to je obezbijeđena dostava i montaža materijala, kao i sve potrebne informacije o uzgoju i njezi biljaka.

Za ovaj projekat je izdvojeno 500.000 eura.

Pored ozelenjavanja i uljepšavanja fasada, stručni tim naučnika, preduzetnika i članova gradske uprave Beča radi i na pošumljavanju grada, stvaranju novih zelenih površina, vodenih igrališta i slično, navodi se u saopštenju predstavništva grada Beča u Beogradu.

izvor: investitor.me

The post Zelenim fasadama protiv klimatskih promjena: Ko se uključi, grad mu daje cvijeće i saksije appeared first on Ulazi Podgorice.

Barselona ima projekat za uređenje krovnih vrtova

S porastom potražnje za slobodnim prostorima u evropskim gradovima, mnoge su zajednice suočene s problemom pronalaženja lokacija za svoje aktivnosti. Pozitivno rješenje nudi se u Barseloni čije javne institucije svoje prazne i ravne krovove sada žele pretvoriti u krovne vrtove i dati ih na korištenje zajednicama osoba s invaliditetom.Projekat se realizuje saradnjom IMPD Gradskog zavoda za osobe s invaliditetom, ISGlobal instituta za zdravstvenu zaštitu te Instituta IRTA za agronomska istraživanja i tehnologije, koji korisnicima osigurava vrtlarsku opremu

„U Barseloni se trudimo što više javnih površina i ustanova, kao što su muzeji, pozorišta i škole, učiniti dostupnima našim građanima s posebnim potrebama. Želimo im osigurati pristup u sve javne ustanove, a u Barseloni govorimo o oko 8-10 % ukupne populacije gradskog stanovništva. Riječ je o osobama s posebnim potrebama, uključujući slijepe i nijeme, osobe s intelektualnim i mentalnim teškoćama, kao i osobe s poteškoćama u učenju. To je gotovo oko 100.000 stanovnika našeg grada“, kaže Ferran Urgell iz Gradskog zavoda za osobe s invaliditetom, s kojim je o ovom hvale vrijednom projektu razgovarao portal PopUpCity.

Zašto građanima trebaju krovni vrtovi

Stanovništvo Barselone je u stalnom porastu, a grad koji je smješten između planina i mora sve je napučeniji i ima vrlo male mogućnosti prostornog širenja. Osim toga, Barcelona oskudijeva i sa zelenim površinama, parkovima i vrtovima.

„Osobama s invaliditetom želimo omogućili pristup svim javnim institucijama, a riječ je mahom o lokacijama u središtu grada. Upravo zbog toga, ravni krovovi javnih institucija Barcelone pokazali su se kao izvrsna mogućnost. Nije potrebno isticati kako smo ipak birali zgrade koje raspolažu liftovima“, objašnjava Urgell.

Članovima zajednice pruža se tako mogućnost rada u vrtovima, njihovom održavanju i uzgajanju voća i povrća. Ovdje se uči kako najbolje održavati sadnice, što se radi u pojedinim godišnjim dobima, kada se biljke zalivaju i kako se brane od štetočina. No ono što je najvažnije, ovdje se navikavaju na timski rad i podjelu radnih zadataka te uče kako upravljati svojim raspoloženjima i frustracijama. Dosad se ova vrsta aktivnosti pokazala izvrsnom i vrlo korisnom.

Donacije hrane

Kako je riječ o javnim, gradskim ustanovama, voće i povrće se ne uzgajaju radi zarade, već ponajprije radi davanja novih sadržaja osobama s invaliditetom.

„Svakako bi nas radovalo da im možemo pronaći odgovarajuće poslove jer svi imaju poteškoća pri zapošljavanju. Zakon nam ipak ne dopušta prodaju proizvoda uzgojenih na gradskim krovovima, što bi trebalo promijeniti i omogućiti njihovu prodaju na tržištu. Prošle godine smo na našim krovovima ubrali preko pola tone paradajiza!“ kaže Urgell i dodaje: „Hrana se ne smije bacati, pa je koriste članovi udruge, no veći se dio donira lokalnim dobrotvornim ustanovama koje pripremaju obroke u pučkim kuhinjama.“

Važnost povezivanja građana

„Većina građana rijetko dolazi u kontakt s osobama s invaliditetom, a na ovaj način ostvarujemo komunikaciju, saradnju i razmjenu iskustava. Na primjer, sarađujemo i s osobama koje su iz raznih razloga prekinule svoje školovanje. Ovdje ih naši vrtlari uče kako uzgajati povrće, a pored toga se potiče tolerancija i razvija odnos međusobnog poštovanja, prihvaćanja i uvažavanja. Predrasude prema osobama s invaliditetom su u našem društvu još uvijek jako izražene, a na njihovo smanjenje možemo utjecati još kod djece predškolske dobi. Promjena našeg odnosa prema osobama s invaliditetom je ključan korak prema njihovom uključivanju u zajednicu“, tvrdi Urgell.

Budućnost projekta

Ovaj projekt je naišao na veliko odobravanje medija i građana, koji se žele uključiti u rad s udrugama i dati na korištenje vlastite prostore za uređenje većeg broja krovnih vrtova u Barseloni. Projekt je zasad ograničen isključivo na krovove javnih institucija, no očekuje se kako će mnoge građane potaknuti na uređenje urbanih krovnih vrtova.

„U našem će gradu živjeti sve više i više stanovnika. Slobodnog je prostora sve manje, a njegovo dijeljenje postat će novi izazov – krovovi nam se nameću kao izvrsno rješenje“, zaključuje Urgell.

izvor: ekovjesnik.hr

The post Krovovi javnih institucija u Barseloni pretvaraju se u vrtove appeared first on Ulazi Podgorice.

Ne znam kad je i zašto je čovjek koji pojede sendvič na ulici pa nosi sa sobom papir sve do kante postao predmet ismijavanja. Ali znam da ćemo mi vrlo teško do svih onih sanjanih zaposlenja i napretka sa takvim odnosom prema njemu.

Šta ja sam uopšte mogu uraditi?

Vrlo često kao izgovor za nečinjenje bilo čega čujem “A šta ja sam mogu uraditi? Kad bi svi, onda bih i ja…” Kao da sam treba skočiti sa 17 sprata a ne izaći na izbore ili ponijeti ceker u kupovinu. Srećom, ima i onih koji kažu “Taman kad bi svi bacali smeće kroz prozor ja neću! Znam da to nije ispravno i neću da se ugledam na gore od sebe!”

[quote]I u suštini, mislim da sve polazi od toga kakvu sliku o sebi imate u glavi. Ako sebe zamišljate kao pametnu i odgovornu osobu, koja misli svojom glavom onda ćete i odluke o bilo čemu donositi na osnovu svojih stavova i iskustava. Ako pak ne cijenite sebe niti svoje mišljenje, onda ćete raditi ono što radi masa, kojoj očuvanje okoline nije prioritet .[/quote]

Evo šta svako od nas sam može uraditi:

Slučajno sam na EcoVision Sustainable Learning Center naletila na sljedeću sliku:

Ako ste marljivo gledali španske sapunice možda ovo bez problema možete prevesti

Ako ne, evo redom po stavkama:

1. Čuvati / štediti vodu 

U tekstu o filmu “HOME” sam pisala o tome kako je neravnomjerna potrošnja vode na planeti. Nekim ljudima je ona luksuz i za piće, a svako od nas se fino brčka i tušira kad god poželi (ok, ako ne živi u Sarajevu pa ima restrikcije). Banalno zatvaranje česme dok peremo zube može dugoročno uštediti dosta litara. A takve stvari lako postanu navika, samo treba misliti o njima.

2. Štediti električnu energiju

O ovome počnete voditi računa kad sami pođete plaćati račune za struju. Pa kad jednom analizirate onu veliku i malu tarifu vrlo vjerovatno ćete bojler paliti poslije 14 sati i peglati nedjeljom. A o razlikama između sijalica od 60W i 100W da ne pričam. Osim ako se ne bavite nekim ručnim radom.

3. Proizvoditi manje otpada

Kupovinom na primjer pekmeza u staklenoj ambalaži pa onda korištenjem te ambalaže (tegle, da ne komplikujem) smanjićete otpad. Korištenjem platnenih krpa u domaćinstvu takođe štedite. Ok, znam da je sad fancy imati one papirne ubruse, ali ja njih koristim uglavnom samo kad nešto pržim i za neke baš masne stvari, a za ostalo još uvijek perem krpe.

4. Koristiti reciklirane materijale

Kod nas još uvijek mislim nema u ponudi ovako nekih recikliranih stvari, ali doći će vrijeme i za to. Do tada se možete sami za sebe baviti recikliranjem. Probajte za svaku stvar koju poželite baciti smisliti za šta biste je (uz eventualne dorade) mogli iskoristiti.

5. Izbjegavajte korištenje hemikalija

Ja recimo često za čišćenje kupatila, šporeta i sl. koristim sodu bikarbonu, jabukovo sirće i limun. I uglavnom nemam problema sa čišćenjem. Ovdje bih ipak brigu za zdravlje stavila ispred brige o okolini – izbjegavanjem hemikalija najprije ćete učiniti dobro sebi.

6. Izbjegavanjem plastičnih kesa

Plastične kese se raspadaju 1000 godina. Treba li bolji razlog za smanjenje i prestanak njihove upotrebe? Osim ako ne razmišljate na način “Šta me briga, svakako neću živjeti do tad!” I ne ni papirne, trebaju nam i šume. Ceker, u torbu ili džep – i bićete faca.

7. Ponovna upotreba i recikliranje papira

Ako već morate koristiti papir – koristite reciklirani. Pišite do zadnjeg praznog mjesta u rokovniku. Ako ne morate printati mailove – nemojte. A iskoristite prednost tehnologije – pišite i čuvajte dokumente online. Sve sa ciljem da sačuvamo što više šume, naravno.

8. Hodajte ili vozite bicikl bar povremeno

Osim što ćete uštediti gorivo i smanjiti zagađenje prijaće i vašem tijelu. Napravljeni smo za kretanje. To što smo postali lijenčine od ovog razvoja civilizacije nije uopšte normalno.

9. Brinite o biljkama i životinjama

Jeste da smo se mi ljudi ufurali da smo najvažniji, ali i biljke i životinje su ravnopravni stanovnici planete. I za razliku od nas, malo njih je iskorištava i uništava kao što to mi radimo. Zbog toga bismo bar trebali biti toliko obazrivi da koliko god možemo brinemo i o biljnom i o životinjskom svijetu. Drveće, šume, cvijeće, psi, mačke, ptice… Na sve njih možemo uticati i sačuvati ih u velikoj mjeri.

10. Misli globalno – djeluj lokalno

Ovo je ono što sam pisala na početku. Nemojte samo gledati kako se ponaša komšija. Uzor vam može biti i neko iz Švicarske. Samo tako ćemo doći do toga da postanemo većina i da naša mala djela skupa postanu bitna i velika. U krajnjem slučaju – radite to zbog sebe. Da vi budete ispravni i odgovorni. Ako znate da ste u pravu bićete mirni, taman kad bi sav komšiluk oko vas radio drugačije.

Izvor: cyberbosanka.me

The post 10 načina da doprinesete očuvanju okoline appeared first on Ulazi Podgorice.